Na sjednici koja je održana 3. svibnja, Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), između ostalog, razmatrao je i predstojeće regulatorne promjene koje bi trebale jače potaknuti alternativno financiranje gospodarstva.

Naime, prema podacima s kraja lipnja prošle godine, vrijednost imovine alternativnih fondova u Hrvatskoj čini tek 1,1 posto hrvatskog BDP-a, što je iznimno manje od prosjeka cijele Europske unije gdje ukupna imovina čini 48,4 posto BDP-a. Stoga su članovi Savjeta raspravljali o mogućnosti liberalizacije zakonodavnog okvira za alternativne investicijske fondove kako bi se konkretnim regulatornim rasterećenjima potaknulo osnivanje većeg broja takvih fondova i njihovo jače ulaganje u hrvatsko gospodarstvo.

Da bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za takav vid alternativnog financiranja poduzeća, a posebno zbog krize uzrokovane pandemijom, razgovaralo se o mogućim zakonskim promjenama koje bi uključivale manji broj godišnjeg izvještavanja i jednostavniji proces licenciranja čime bi se ubuduće rasteretilo društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima čija ukupna imovina ne prelazi 350 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno 1,4 milijarde kuna (bez financijske poluge i prava isplate ulaganja u roku od pet godina). Promjene bi uključivale i niže naknade za licenciranje za sva društava s imovinom do 750 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno do 3,8 milijardi kuna (bez financijske poluge), kao i lakši postupak registracije umjesto dosadašnjeg obveznog postupka odobrenja od Hanfe za sve alternativne investicijske fondove koji su namijenjeni isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima.